Zum Inhalt Zum Hauptmenü
Menu

Feiertag anlässlich des Ridván-Festes

Es wird der Zeit gedacht, in welcher der Religionsstifter Bahá’u’lláh 1863 im Garten “Ridván” (Paradies) außerhalb der Stadt Bagdad seine Mission als göttlicher Offenbarer für die heutige Zeit kundtat. Danach trat er seinen Verbannungsweg ins damalige Konstantinopel an. Die Feiertage der Ridván-Zeit (21. April, 29. April und 2. Mai) werden weltweit in den Bahá’i Gemeinden, in geistiger Atmosphäre, im Gebet begangen und festlich gefeiert.


Sprache Übersetzung
Arabisch

عيد الرضوان

ويقام هذا العيد تخليداً لعهد مؤسس الدين بهاء الله في عام 1863 في حديقة "رضوان" (الجنة) خارج مدينة بغداد والتي اعلن فيها كونه الوحي الإلهي للوقت الحاضر. ثم بدأ طريقه إلى المنفى في ما كان يعرف آنذاك القسطنطينية أوبل. وخلال ايام عيد عهد الرضوان (21 أبريل/نيسان و 29 أبريل/نيسان و 2 مايو/آيار) تقام في المراكز الدينية البهائية الصلوات والاحتفالات في جو روحي في جميع أنحاء العالم
Bosnisch

Praznik povodom Ridván-svečanosti

Podsjeća se na vrijeme kada je utemeljitelj religije Bahá’u’lláh 1863. u bašti "Ridván" (Raj) izvan Bagdada obavljao svoju misiju Božjeg najavljivača za današnje vrijeme. Potom je otišao u izgnanstvo u ondašnji Carigrad. Praznici u doba Ridvána (21. i 29. aprila i 2. maja) obilježavaju se u Bahá'i općinama širom svijeta u duhovnoj atmosferi i uz molitve.
Farsi

جشن رضوان

به یاد آن روزی که بنیانگزار دین بهایی، بهاالله در سال 1963 در باغ رضوان (بهشت) در حومه بغداد شروع به اظهار امر کرد. پس از آن به تبعیدگاه خود در قسطنطنیه رهسپار شد. ایام عید رضوان (21 آوریل، 29 آوریل و 2 مه) را بهاییان در سرتاسر جهان در فضایی روحانی و با دعا جشن می‌گیرند
Kroatisch

Praznik prigodom Ridván-svečanosti

Podsjeća se na vrijeme kada je utemeljitelj religije Bahá’u’lláh 1863. u vrtu "Ridván" (Raj) izvan Bagdada obavljao svoju misiju Božjeg najavljivača za današnje vrijeme. Potom je otišao u izgon u ondašnji Carigrad. Praznici u doba Ridvána (21. i 29. travnja i 2. svibnja) obilježavaju se u Bahá'i općinama diljem svijeta u duhovnoj atmosferi i uz molitve.
Kurdisch

Cejnroja ji bo cejna Ridván

Di dema di navbera 21ê Nîsanê û 2ê Gulanê de, dema ku olsazdar Bahá’u’lláh 1863 de li Glulistana "Ridván" (bihuşt) li dervayi bajarê Bagdadê mizgîna xwe wek gêşkerê yêzdanî ji bo dema îro dîyar kir, têt bîranînin. Pişt re ew kete rîya xwe a sirgomê ji bo Kostantinopela wê demê. Cejnrojên dema Ridván (21ê Nîsanê, 29ê Nîsanê û 2ê Gulanê) li hemû cihanê di komên Bahá'i de, di atmosfereke gîhanî de, bi ayîneke cejnî tên pîroz kirin.
Polnisch

Święto Ridván

Święto Ridvan jest naważniejszym świętem bahaickim, obchodzone od 21.kwietnia do 2.maja. Upamiętnią ono deklarację założyciela religji Bahá’u’lláha, który w 1963 r. w ogordzie Ridvan (Raj) niedaleko Bagdadu, ogłosił, że jest posłańcem Bożym obiecanym przez Baba i wszystkie święte pisma przeszłości. Zaraz po tym został zesłany do Konstantynopola na wygnanie.
Rumänisch

Zi festiva cu ocazia sărbătorii Ridvàn

În perioada 21. aprilie – 2. mai se gândeşte timpului în care iniţiatorul religiei Bahá u’llah în anul 1863 propovăduia în gradina Ridván (rai) în afara oraşului Bagdad misiunea sa divina, ca vestitorul zilelor noastre. Pe urma se duse în exil la Constantinopol. Zilele festivităţii Ridván se celebrează în comunităţile Bahá cu rugăciuni.
Serbisch

Praznik povodom Ridván-svečanosti

Podseća se na vreme kada je osnivač religije Bahá’u’lláh 1863. u bašti "Ridván" (Raj) izvan Bagdada obavljao svoju misiju Božjeg najavljivača za današnje vreme. Potom je otišao u izgnanstvo u ondašnji Carigrad. Praznici u doba Ridvána (21. april, 29. april i 2. maj) obeležavaju se u Bahá'i opštinama širom sveta u duhovnoj atmosferi i uz molitve.
Türkisch

Rızvan Bayram'ının ilk günü

21 Nisan - 2 Mayıs tarihleri arasındaki zaman  Bahai dininin kurucusu Bahaullah’ın  1863 yılında  Bağdat'ın   dışındaki "Rıdvan" (Cennet) bahçesinde bu gün geçerli olan ilahi vahiyleri açıklama görevini yerine getirdiği zaman olarak anılır.  Bahaullah daha sonra   sürgün yeri olan İstanbul’a varır.  Rızvan Bayramları (21 Nisan, 29 Nisan ve 2 Mayıs) Bahai Toplulukları  tarafından dünya çapında   manevi bir atmosferde ibadetle başlar ve şenlik olarak kutlanırlar.